Jedna sunčeva godina (tj. vrijeme koje je potrebno našem planetu da napravi jednu punu rotaciju oko Sunca) traje otprilike 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Tih dodatnih 5 i nešto sati vremena, o kojima niko ne voli govoriti, upravo su razlog zašto imamo prijestupne godine, kakva je 2024, piše Radio Sarajevo.
Godine s 366 dana, koje se javljaju svake četiri godine, potiču žene da zaprose muškarce i čine da proslave rođendana budu vrlo zbunjujuće za određeni broj ljudske populacije.
Nisu to jedine čudne stvari vezane za ovaj datum. U nastavku je nekoliko razloga zašto je 29. februar mnogo zanimljiviji nego što ste mislili.
1. Zašto imamo prijestupnu godinu i što je to “prijestupna sekunda”?
Svrha je prijestupnih godina pomoći u prilagođavanju gregorijanskog kalendara solarnom kalendaru i osigurati na vrijeme proslavu solarnih događaja poput proljetne ili jesenske ravnodnevice svake godine. Međutim, čak ni dodatni dan u februaru svake četvrte godine ne može osigurati potpuno tačno usklađenje zbog čega se naučnici katkad pozivaju na “prijestupnu sekundu”.
Prijestupna je sekunda postavljanje od jedne sekunde koje se povremeno primjenjuje na koordinirano univerzalno vrijeme (UTC) kako bi se smanjila razlika između preciznog vremena koje mjerimo satovima i nepreciznog uočenoga solarnog vremena koje varira zbog dugotrajnog usporavanja rotacije Zemlje.
2. Kako znati koja je godina prijestupna?
Vrlo jednostavno: ako su posljednje dvije znamenke godine djeljive s četiri (na primjer: 2020., 2024., 2028.) tada je prijestupna godina. Godine koje označavaju kraj stoljeća izdvojene su od ovog pravila. One moraju biti djeljive s 400 da bi bile prijestupne godine. Dakle, 2000. i 2400. su prijestupne godine, ali 2100. neće biti.
3. Zašto žene prose muškarce baš 29. februara?
Nakon što je papa Grgur XIII. proglasio gregorijanski kalendar 1582. godine, ideja o dodavanju 29. februara svake četiri godine činila se tako smiješnom, da su u britanskom pozorištu napravili komičnu predstavu u kojoj se isticalo da bi žene na taj dan trebale zamijeniti suknje za hlače i ponašati se kao muškarci. Predstava je označena kao satira, ali tadašnje feministice bile su inspirirane; do 1700-ih, žene su koristile 29. februar da predlažu brak muškarcima. Tradicija, koja se danas naziva “Bachelor’s Day”, dostigla je vrhunac početkom 1900-ih i nastavlja i danas da se primjenjuje u Velikoj Britaniji, navodi Reader’s Digest.
4. Rođenje, ali i još nešto
Na svijetu postoji oko 4 miliona ljudi koji su rođeni na ovaj dan. Vjerojatnost da će se neko dijete roditi baš 29. februara je 1:1.500.
Ljudi koji su rođeni 29. februara imaju priličan problem s obilježavanjem svog rođendana, ali događa se i da neko umre baš na taj dan. Prema Enciklopediji svjetske baštine, 1800-ih, James Milne Wilson koji je porijeklom bio Britanac, a tokom života postao je osmi premijer Tasmanije “rođen je prijestupnog dana i umro je baš na taj dan”. Wilson je umro 29. februara 1880., na njegov “17.” rođendan, odnosno kada je imao 68 godina u regularnim godinama. Koje su šanse da se to dogodi?
5. Veliki popusti
U mnogim zemljama trgovci daju velike popuste baš na ovaj dan. Zato obratite pažnju, možda se to dogodi i kod nas pa ćete moći kupiti ono što ste željeli po vrlo povoljnoj cijeni.