Doktorica Felice Schnoll Sussman za Men’s Health objašnjava kako je John (28) mjesecima posjećivao liječnike jer se osjećao loše.
Bavio se trčanjem i biciklizmom, a imao je dojam da tijekom jutra nema dovoljno energije za dovršetak treninga. Vježbao je kako bi sudjelovao u maratonu u New Yorku i nadao se osobnom rekordu, no jednostavno nije mogao postići rezultate koje mu je sugerirala aplikacija za trčanje uz pomoć koje se pripremao.
Tijekom godinu dana John je patio od grčeva i abdominalnih bolova te je s teškoćom obavljao nuždu. Trener u teretani je mislio da je dehidriran, pa je John pio više tekućine. Hranio se zdravo, jeo voće i povrće, no teškoće s probavom nisu prestale.
Otišao je najprije liječniku obiteljske medicine koji mu je preporučio povećani unos hrane bogate vlaknima. Rekao mu je da vjerojatno ima sindrom iritabilnog crijeva. No kad je John prvi put vidio krv u stolici, uplašio se i vratio liječniku. On ga je poslao na kolonoskopiju. Riječ je o pregledu tijekom kojeg se u debelo crijevu umetne dugačka cijev s izvorom svjetlosti i kamerom kako bi se detaljno pregledalo tkivo.
– Bila sam šokirana jer sam mu u crijevu pronašla tumor veličine teniske loptice koji je gotovo blokirao rektum. Johna sam poslala na hitnu operaciju kako bi mu odstranili tumor, a trenutačno ide na kemoterapiju jer se karcinom proširio i na jetru – objašnjava dr. Schnoll Sussman.
– Kad sam tek počela raditi kao liječnica, rijetko sam pomišljala da bi mlad i zdrav muškarac s gastrointestinalnim smetnjama mogao imat rak debelog crijeva. Nema šanse, to je bolest od koje obolijevaju stariji ljudi. No više nije tako. Iako je rizik malen, postoji velika i zabrinjavajuća šansa koje bi svi trebali biti svjesni. Rak debelog crijeva, osobito rektuma, najnižeg dijela crijeva, u porastu je kod mlađih od 50 godina. Nedavna studija je pokazala nagli porast dijagnosticiranih slučajeva u dobnoj skupini od 20 do 29 godina – nastavlja liječnica.
Kaže kako nisu poznati mehanizmi koji uzrokuju rak crijeva te ga neki povezuju s pretilošću i dijabetesom kao rizičnim faktorima, dok drugi smatraju da je povezan s promjenom mikrobioma, jedinstvene mješavine bakterija u našem tijelu. Također, vjeruje se da uzrok mogu biti antibiotici te loša prehrana.
‘Ljudi nerijetko trpe različite simptome ne odlazeći liječniku’
– U svakom slučaju u Hrvatskoj je nedopustivo velik broj novooboljelih i umrlih zato što je debelo crijevo lako dostupno pretrazi, a ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, u samom početku, vrlo je visok postotak izlječenja. No kod nas je vrlo nizak stupanj svijesti o važnosti kolonoskopije kao preventivne i dijagnostičke pretrage koja spašava život – ističe prim. Nenad Nola, dr. med. za “24 sata” dodajući kako ljudi nerijetko trpe različite simptome ne odlazeći liječniku, ili čak naprave pojedine pretrage nakon kojih ne poduzimaju ništa.
– Konkretno to znači da ljudi kojima se čak pojavila krv u stolici ne odu na kolonoskopiju nego samo naprave hemokult, test stolice na prikriveno krvarenje u probavnom traktu. Taj test ne umanjuje potrebu za redovnom kolonoskopijom koja se radi između 45. i 50. godine života ukoliko niste imali nikakve probleme ni obiteljsko opterećenje, a za ljude s pozitivnom obiteljskom anamnezom gdje im je neki član obitelji već imao rak debelog crijeva, kolonoskopiju treba obaviti i 10 godina ranije, između 35. i 40. godine života. Ali bez obzira na simptome, ne treba čekati krv u stolici da se dođe na kolonoskopiju. To se radi kao i mamografija, papa test i svaka druga pretraga – ističe prim. Nola.
Razlog zašto se rak debelog crijeva može liječiti na vrijeme leži u činjenici da u 95 posto slučajeva nastaje kao zloćudna preobrazba polipa.
– S obzirom na to da je za takvu zloćudnu preobrazbu ili malignu alteraciju potrebno dulje razdoblje, imamo dovoljno vremena za poduzimanje preventivnih radnji kojima bi se spriječio nastanak karcinoma debelog crijeva. To su izbjegavanje izlaganja utjecaju rizičnih čimbenika s jedne, te provođenje preventivnih pregleda s druge strane – kaže prim. Nola.
Što je ključna stvar koju možete učiniti da biste ostali zdravi?
Rizični čimbenici odnose se na nasljedni faktor, neredovitu prehranu s namirnicama bogatim bjelančevinama životinjskog podrijetla, jedenje namirnica s malom količinom celuloze, neredovitu stolicu, pretilost i pušenje.
Stope dijagnoze i smrti od kolorektalnog karcinoma u SAD-u razlikuju se također ovisno o pripadnosti etničkoj skupini. Najnoviji podaci Američkog društva za borbu protiv raka otkrivaju da su stope incidencije gotovo 20 posto veće kod crnaca kod kojih je i stopa smrtnosti veća nego kod bijelaca za 40 posto. Smatraju da je razlog tome veća prevalencija rizičnih čimbenika u crnačkoj populaciji poput pušenja i pretilosti, te smanjen pristup zdravstvenoj zaštiti.
Ključna stvar da biste ostali zdravi: važno je slušati svoje tijelo! Ako vam se čini da nešto nije u redu, javite se liječniku. Mlađim se pacijentima obično rak debelog crijeva ne dijagnosticira pravodobno, a tada je uspješnost liječenja slabija. Mladi rijetko pomisle da imaju rak debelog crijeva, a često i liječnici zanemaruju tu mogućnost.
– To je istina, jer ljudi naprave hemokult i onda liječnik odmahne rukom i kaže da ne treba dalje na pregled jer je sve u redu. No ponovo ističem kako ta pretraga nije zamjena za kolonoskopiju. Ona samo služi tome da bi netko kome je situacija hitna prije došao na red za kolonoskopiju, a poseban problem je što tu pretragu radi mali broj ustanova u odnosu na broj stanovnika i dugačke su liste čekanja. Dodatno, pretraga je relativno neugodna pa je ljudi izbjegavaju – ističe prim. Nola.
Simptomi raka debelog crijeva
– Kad se u stolici primijete tragovi krvi, i/ili sluzi, kad se naizmjenično javljaju opstipacija, pa proljev, obvezno se treba javiti liječniku i inzistirati na kolonoskopiji, a ne to pripisivati hemoroidima, što je najčešća pogreška i zabluda. Naime, postojanje hemoroida ne isključuje da je negdje na većoj udaljenosti od anusa na debelom crijevu smješten karcinom ili polip – kaže prim. Nola.
Ističe i kako se tijekom kolonoskopije u slučaju pronalaska polipa tkivo odstranjuje i šalje na patohistološku analizu čime se sprječava njegov prelazak u maligno stanje, pa kaže da zato nije riječ samo o dijagnostičkoj pretrazi nego i preventivno terapijskom postupku.
Simptomi koji bi mogli ukazivati na karcinom debelog crijeva uključuju promjenu u pražnjenju crijeva, odnosno nagle proljeve ili zatvore, krv u stolici, bolove ili grčeve u abdomenu te nagli gubitak težine.
