Ekstremne vrućine zahvatile su velike dijelove sjeverne hemisfere. Jedan za drugim toplotni talasi smjenjuju se širom Evrope, posebno na jugu kontinenta, kao i u dijelovima Kine i SAD. Istovremeno su obilne padavine uzrokovale razorne poplave i odnijele živote u nekim zemljama, uključujući Republiku Koreju, Japan i sjeveroistok SAD.
– U mnogim dijelovima svijeta predviđa se da će današnji dan biti najtopliji dosad zabilježen. A ti rekordi su ove godine već nekoliko puta oboreni. Toplotni talasi ugrožavaju naše zdravlje i živote. Klimatska kriza nije upozorenje. Događa se. Pozivam svjetske vođe da djeluju sada – upozorio je jučer na Twitteru Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (WHO).
FOTO: PRINTSCREEN/ ECMWF
Ali, jučerašnji rekordi već bi danas mogli pasti. Veliki dio južne Evrope i Sredozemlja zahvaćen je ekstremnom vrućinom koja dolazi iz sjeverne Afrike. Očekuje se da će u nizu italijanskih gradova, uključujući Rim, danas temperatura preći 40, a na Sardiniji bi mogla dostići 46 stepeni Celzijusa. Slično je u Španiji i Grčkoj gdje dodatno probleme zadaju šumski požari. Dva šumska požara, potaknuta jakim vetrovima, u ponedjeljak su nekontrolisano bjesnila obalnim gradovima u blizini Atine, prisilivši stanovnike da napuste svoje domove.
Paklene vrućine zahvatile su i Kinu. U pokrajini Ćinjang, na zapadu zemlje, u nedjelju u 19 sati meteorološka stanica u selu Sanbao, kod mjesta oaze Turpan, izmjerila je 52,2 stepeni Celzijusa. Prethodna rekordna temperatura koju je izmjerila ta stanica 2017. godine iznosila je 50,6. Ćinjang je polupustinjsko područje koje se graniči s više država Srednje Azije i uobičajeno je najtoplija regija u Kini. Istovremeno, tajfun Talim stigao je do obalnog područja južne kineske pokrajine Guangdong u ponedjeljak uveče. Gotovo 230.000 ljudi u Guangdongu evakuisano je na sigurno do 17 sati po lokalnom vremenu.
Usred toplotnog talasa koji je zahvatio velike dijelove juga i jugozapada SAD možda je upravo postavljen novi rekord najtoplije ponoći dosad. Meteorološka stanica Bedveder u Dolini smrti u Kaliforniji zabilježila je u ponoć 17. jula temperaturu od 48,9 Celzijusa. Ali, čini se da tokom vrele noći u Dolini smrti nije oboren svjetski rekord. I dalje ga drži aerodrom Kasab u Omanu gdje tokom noći između 16. i 17. juna 2017. godine temperatura nije pala ispod 44,2 Celzijusa. Dolina smrti jedno je od najtoplijih mjesta na planeti i drži trenutni svjetski rekord za najvišu temperaturu zabeleženu na Zemlji – 56,7 stepeni izmjerenih davne 1913. godine.
Dok je toplotnom talasu od južne Floride i obale Meksičkog zaliva prema jugu i jugozapadu SAD izloženo 80 miliona ljudi, delovi Nove Engleske i područja uz srednji Atlantik suočavaju se s olujama i poplavama. Najmanje četvoro ljudi poginulo je u subotu u poplavama u gradiću Aper Mejkfild u Pensilvaniji, 30-ak kilometara od Filadelfije, objavila je lokalna policija. Bujične poplave divljaju poslednjih dana sjeveroistokom zemlje, posebno Vermontom čiji je glavni grad Monpelje katastrofalno poplavljen. Osim tog područja, meteorolozi su upozorili na obilne kiše u dijelovima središnjeg SAD i doline Misisipija, kao i u istočnom Teksasu, dijelovima Arkanzasa i Lujzijane, te dijelovima obale Meksičkog zaliva.
– Ekstremni vremenski uslovi, sve češća pojava u našoj sve toplijoj klimi, imaju veliki uticaj na ljudsko zdravlje, ekosastave, poljoprivredu, snabdijevanje energijom i vodom. To naglašava sve veću hitnost smanjenja emisija gasova staklenih bašti što je brže i dublje moguće – izjavio je danas prof. Peteri Talas, glavni sekretar Svetske meteorološke organizacije (WMO).
Simon Luis, profesor nauke o globalnim promjenama na Univerzitetu London, upozorio je čovječanstvo da bi se trebalo pripremiti za još teže toplotne talase u budućnosti.
– Ovo je samo početak. To je ono što klimatski sastav može napraviti pri zagrijavanju od samo 1,2 Celzijusova stepena. Trenutna globalna politika dovodi nas do zagrijavanja od 2,7 stepeni do 2100. godine. To je zaista zastrašujuće – izjavio je Luis za Skaj njuz.
Prema njegovim riječima, društvo će se morati prilagoditi ekstremnim temperaturama.
– Temeljno, brzo i trajno smanjenje emisija ugljenika na neto nulu može zaustaviti zagrevanje, ali čovječanstvo će se morati prilagoditi još ozbiljnijim toiplotnim talasima u budućnosti – dodao je Luis.
FOTO: SHUTTERSTOCK
A s još ubitačnijim toplotnim talasima mogli bismo se suočiti ako ne ovog ljeta, a onda idućih godina. Naime, klimatski fenomen La Ninja, koji je prošlih godina “potiskivao” globalne temperature, prestaje, a na scenu stupa suprotni fenomen – El Ninjo.
Naučnici već predviđaju da će razvoj El Ninja vjerovatno učiniti 2023. najtoplijom godinom u istoriji. Strahuju da će to vjerovatno privremeno gurnuti svijet preko ključne prekretnice zagrijavanja od 1,5 Celzijusa, zacrtan Pariskim klimatskim sporazumom.
– Vrlo je vjerovatno da bi nas sljedeći veliki El Ninjo mogao odvesti preko 1,5 Celzijusa – rekao je za Gardijan prof. Adam Skaife iz britanskog “Met ofisa”, prenosi Jutarnji list.
